Jednoč simo, jednoč tamo

Po raspadu monarhije je najveći dio hrvatskih sel zapadne Ugarske došao k Austriji, a manji dio je ostao u Ugarskoj. Ali i novo stvorena Čehoslovačka je dostala neka hrvatska sela. Od Ugarske je dostala hrvatska sela Devinsko Novo Selo (Devinska Nova Ves) i Hrvatski Grob (Chorvátsky Grob). Čehoslovačkoj su pripadala ali i troja sela u južnoj Moravskoj, ke joj je morala prepustiti Austrija.

Stoprv 1947. ljeta su hrvatska sela Čunovo i Hrvatski Jandrof (Jarovce) i mišano selo Rosvar (Rusovce) došli na Čehoslovačku. Ova bivša zapadnougarska sela su naime po raspadu monarhije najprije ostala kod Ugarske, a stoprv po Drugom svitskom boju je Ugarska morala odstupiti ov kraj s hrvatskimi seli južno od Požona na Čehoslovačku.

Kad se je pak Čehoslovačka razdilila 1995. ljeta na Češku Republiku i na Slovačku, su ostala četvera hrvatska sela okolo Požona kod Slovačke, a Moravski Hrvati su bili državljani Češke. U Slovačkoj danas živi oko 3.000 ljudi, ki govoru hrvatski.

 
 
 
Ostatki velikoga broja

Današnja hrvatska sela Hrvatski Jandrof, Čunovo, Hrvatski Grob i Devinsko Novo Selo su ostatki nekada kih 30 hrvatskih sel na području današnje Slovačke (ka je bila do 1918. ljeta isto dio Ugarske).

Hrvatski Grob i Devinsko Novo Selo su se duglje vrime izolirano razvili. Devinsko Novo Selo bi mogli gledati kao zadnje hrvatsko selo med brojnimi hrvatskimi seli Maračkoga Polja (Marchfeld), kih je bilo i na austrijskoj strani rijeke March do 19. stoljeća. Hrvatski Grob, sjevernoistočno od Požona, je čisto drugačiji i ima kajkavske jezične elemente. Hrvatski Jandrof i Čunovo zapravo pripadaju Hatom u sjevernom Gradišću. Po jeziku i po rodbinski veza su jako blizu Bijelomu Selu u Austriji i Bizonji u Ugarskoj.

Zbog toga gledaju Jandrofci i Čunovci sebe isto za "Gradišćanske Hrvate", dokle stanovniki Devinskoga Novoga Sela i Hrvatskoga Groba volu izraz "Hrvati u Slovačkoj". Povijesno su pravoda jedni i drugi potomci iste selidbe Hrvatov pred skoro 500 ljeti.

 
 
 
Dugoljetna izolacija

Hrvati u Slovačkoj su imali do 1968. ljeta do neke mjere kulturnu razmjenu s Gradišćanskimi Hrvati, pred svim s Hrvatskim gradišćanskim kulturnim društvom u Beču, a ponekad i s Hrvatskom. Po intervenciji Sovjetskoga saveza - po takozvanom Praškom protuliću 1968. ljeta - su ovi kontakti prestali. Stoprv kad se je počeo rušiti komunizam 1989. ljeta su kontakti opet oživljeni, a kulturna razmjena danas opet funkcionira.

Jezična blizina med gradišćanskohrvatskim i slovačkim jezikom je omogućila jako frišku asimilaciju Hrvatov u Slovačkoj, ali na drugu stran je i jako lako opet oživiti hrvatske korijene.

 
 
 
Manjinska prava

Slovačka je ratificirala obadvi manjinske konvencije Europskoga vijeća. Europska čarta za regionalne i manjinske jezike se polag deklaracije Slovačke izričito odnaša i na hrvatsku manjinu. Glavni problem je ali, da je Slovačka upeljala klauzulu od 20% manjinskoga stanovničtva u odredjenoj općini kao uvjet za konkretnu realizaciju manjinskoga prava.

Pokidob su hrvatska sela na jednu stran zvećega formalno uključena u glavni grad Požon, i pokidob se Hrvati u Slovačkoj pri oficijelni brojidba praktički ne deklariraju kao Hrvati, u praksi ne postoju nikakova manjinska prava za nje. Nimaju dvojezične table, nimaju pravo na službeni jezik niti dvojezično podučavanje.

Slovačka ali financijski podupira Hrvatski kulturni savez i njegove kulturne projekte. Za medijalnu opskrbu na hrvatskom jeziku se skrbu Gradišćanski Hrvati u Austriji, i to pomoću Hrvatskih novin i emisijov Hrvatske redakcije ORF-a, kade se redovito izvještava i za Gradišćanske Hrvate u Slovačkoj.

 
 
 
Hrvatski kulturni savez u Slovačkoj

Hrvati u Slovačkoj su stoprv od 1990. ljeta organizirani u nadregionalnom "Hrvatskom kuturnom savezu". Ova organizacija je krovna organizacija četirih kulturnih društav iz pojedinih sel i "Kluba mladih Hrvatov", ki je utemeljen 1991. ljeta.

Hrvati u Slovačkoj su jako aktivni na području folklora i narodne muzike. Prik deset ansamblov djeluje u četiri seli. Svako ljeto pri festivalu hrvatske kulture u Devinskom Novom Selu nastupa velik broj ovih ansamblov i dava pregled o djelovanju.

Hrvatski kulturnu savez redovito priredjuje simpozije i publicira znanstvena djela, ka se bavu s jezikom i narodnim dobrom Hrvatov u Slovačkoj. Uz ostalo su izdali i dijalektološki rječnik hrvatskoga govora u Devinskom Novom Selu.