|
Vlašće
Hrvatsko kulturno društvo za Beč
Jur
krajem 19. stoljeća se je počelo pojačano naseljavanje Hrvatov
iz zapadne Ugarske u Beču, u glavnom gradu monarhije. Pred svim
iz današnjega sjevernoga Gradišća su ljudi išli u velegrad,
da bi onde našli djelatno mjesto. Divojke su htile služiti kod
bogatih familijov, mladići su djelali u fabrika ili po gradilišći.
Pojedini su išli i u više škole.
Pravoda to nisu bili prvi Hrvati, ki su se naselili. Jur za vrime doseljenja
Gradišćanskih Hrvatov pred skoro 500 ljeti je bio jedan dio
današnjega Beča naseljen s Hrvati. Poznati "Spittelberg",
dio 7. bečanskoga kotara, je bio onda selo pred zidinami Beča
i se je zvao "Krabattendörfl".
Velik broj Gradišćanskih Hrvatov je došlo po priključenju Gradišća k Austriji
u Beč. Mlada zemlja Gradišće nije imala urbanih centrov, nego
samo mala sela. Za djelače i tobrače nije bilo posla u Gradišću
tako da su išli "trbuhom za kruhom".
Jur relativno rano su se našli angažirani Hrvati iz Gradišća u Beču i su
jur 1922. ljeta stvorili svoje hrvatsko društvo. Prvi funkcionari
su bili Hrvati, ki su se zalagali za priključenje k Austriji
i ki su morali zbog toga ostaviti zapadnu Ugarsku. Hrvatsko
društvo u Beču je ali stoprv 1934. ljeta oficijelno registrirano.
Hrvatsko
gradišćansko kulturno društvo u Beču
Najveći dio Gradišćanskih Hrvatov je kanio i u Beču gajiti hrvatski materinski
jezik i veze k domaćemu Gradišću. Zbog toga su si stvorili odgovarajuće
strukture u vlašćem kulturnom društvu. Hrvatsko
gradišćansko kulturno društvo u Beču (HGKD) danas opskrbljava
sve generacije Gradišćanskih Hrvatov u Beču. Unutar društva
djeluje šest sekcijov.
Športska sekcija se natica pod imenom "SC Gradišće" u bečanskoj
nogometnoj ligi, školska sekcija organizira privatno hrvatsko
podučavanje za dicu i mladinu, a i hrvatsku dičju folklornu
grupu "Piplići",
medijska sekcija izdava časopis Gradišćanskih Hrvatov u Beču
"PUT", sekcija
"Viverica" pelja cjelodnevnu dvojezičnu dičju grupu/čuvarnicu,
zbor "Otvorena srca" okuplja prijatelje lipoga zbornoga
jačenja, a "Klub seniorov"
se skrbi za potriboće starije generacije.
Hrvatsko gradišćansko kulturno društvo u Beču kani povezati Gradišćanske
Hrvate iz svih regijov, bar odakle su došli u Beč. Zbog toga
društvo organizira i čuda vjerskih, kulturnih i zabavnih priredbov,
kao na primjer Gala-bal Gradišćanskih Hrvatov u Beču, Hrvatske
kulturne dane, Kušanje hrvatskih vin i različne svetačnosti
u crikvenom ljetu.
Gradišćanski Hrvati u Beču imaju i redovite misečne maše, za ke je Željezanska
biškupija imenovala patera Augustina
Blazovića kao odgovornoga dušobrižnika.
Hrvatski
akademski klub
Kad je po Drugom svitskom boju došlo sve već mladih študentov iz Gradišća
u Beč, su se i hrvatski študenti organizirali u posebnom društvu,
i to 1948. ljeta u Hrvatskom
akademskom klubu (HAK). Klub je poseban
most med Gradišćem i Bečom. Tipični aktivni člani
su se rodili u Gradišću, ali su prošli za nekoliko ljeta u Beč.
A dokle se neki vratu po študiju opet u Gradišće, ostaje velik
dio u Beču, kade je laglje najti kvalificirana djelatna mjesta.
Mladi študenti u Hrvatskom akademskom klubu su se tradicionalno gledali
kao najborbeniji aktivisti za manjinska prava. Posebno su se
istaknuli u dugoljetnom angažmanu za dvojezične seoske tablice
u Gradišću. Ispunjenje manjinskih prav iz Člana
7 Državnoga ugovora je za Hrvatski akademski klub bila svenek
centralna tema djelovanja.
Hrvatski akademski klub je organizator "Dana hrvatske mladine",
ki od ljeta do ljeta putuje kroz hrvatska sela u Gradišću, Ugarskoj
i Slovačkoj. Zvana toga izdava HAK časopis "novi
glas".
Gradišćansko-hrvatski
Centar u Beču
Danas živi oko 15.000 Gradišćanskih Hrvatov stalno u Beču. Da bi mogli bolje
zadovoljiti potriboće ovoga velikoga broja ljudi, su Hrvatsko
gradišćansko kulturno društvo u Beču i Hrvatski akademski klub
1993. ljeta skupno utemeljili Gradišćansko-hrvatski
Centar.
Ov Hrvatski centar kani biti mjesto kulturne komunikacije i nudja opširan
kulturni, jezični i zabavni program na hrvatskom jeziku ili
o manjinski tema. U okviru Centra postoju jezični tečaji hrvatskoga
jezika, znanstvena predavanja u suradnji s različnimi instituti,
a u prostorija Centra probaju na primjer nadregionalni folklorni
ansambl "Kolo Slavuj", grupe "Tambećari",
"Hatski trio", zbor "Otvorena srca" i drugi.
Zvana toga Centar kani uključiti i ljude iz većinskoga naroda, pripadnike
drugih manjin i hrvatskoga iseljeničtva u svoje djelovanje.
Zbog toga Centar redovito organizira priredbe u suradnji s drugimi
kulturnimi inicijativami.
Gradišćansko-hrvatski Centar je utemeljio prvi News-Service
za manjinske posle u Austriji, ki u internetu dnevno i na tri
jeziki informira o aktualni zbivanji u manjinski i hrvatski
posli i tako služi svim Gradišćanskim Hrvatom - bilo kade živu.
Dio
narodne grupe
Gradišćanski Hrvati u Beču su unutar Austrije priznati kao dio narodne grupe.
To je potvrdjeno i polag Zakona
za narodne grupe. Zbog toga je na primjer Savezno kancelarstvo
pozvalo i zastupnike ovoga dijela manjine u Savjet za hrvatsku
narodnu grupu, a hrvatske organizacije u Beču imaju i pravo
na podupiranje iz budžeta za manjine.
Ipak je njeva pravna situacija čemernija nego ona u Gradišću, jer mnogo
manjinskih prav je još svenek vezano na Gradišće odnosno na
tradicionalna sela u Gradišću. Zastupniki Gradišćanskih Hrvatov
u Beču se zbog toga trudu, da bi došlo do moderniziranja manjinskoga
prava. Očuvanje i podupiranje hrvatskoga jezika će se onde najbolje
ugodati kade živu ljudi, ki govoru ta jezik, je njeva argumentacija.
Zbog činjenice, da su ljudi sve već mobilni i sve manje vezani
na odredjeno selo, predlažu fleksibilnije manjinsko pravo, od
koga bi profitirali i Gradišćanski Hrvati u Beču.
Posebnu ulogu igraju Gradišćanski Hrvati
u Beču i u pogledu na kontakte i suradnju s hrvatskim iseljeničtvom
u Austriji, ko u Gradišću kumaj postoji.
|
